Dobro došli na moje web stranice. Pitate se zašto pokrećem ovakav način komunikacije s Vama. Odgovor je jednostavan. Želim Vam omogućiti da dobijete kvalitetnu i istinitu informaciju o meni, mojem životu, mojim inicijativama i projektima. Želim s Vama podijeliti interesantne događaje iz života ali i zatražiti podršku od Vas. Želim iskoristiti jedini slobodni medij i dati Vam svoje viđenje političke situacije koja nije uvijek onakva kakvom se prikazuje u javnim medijima. Posebno želim demantirati raznorazne blogere koji zbog svojih niskih pobuda plasiraju neistinite informacije utemeljene na tko zna kakvim motivima osoba koje plasiraju dezinformacije. Želim Vam dati svoju istinu... Nadam se da ćete na mojim stranicama naći mnogo toga zanimljivog.
Mr. sc. Mirko Ljubičić Šveps
MIRKO LJUBIČIĆ ŠVEPS
www.mirkoljubicic.com - osobne web stranice Mirka Ljubičića Švepsa. Na ovim stranicama moći ćete pronaći puno zanimljivih podataka o životu Mirka Ljubičića i mnoštvo do sada nepoznatih činjenica o političkom životu u Hrvatskoj. Nadam se da ćete biti dio mojih inicinativa i uživati u šetnji mirkoljubicic.com stranicama.
Vukušićeva podvala Švepsu za ubojstvo emigranta Mirka Ćurića
Suradnik Udbe Petar (Ivana) Ćurić rođen 1938. godine u Koritima, Duvno, koji se navodi u djelovodniku šefova BiH Udbe 1970. - 1992. pod rednim brojem 328 nije Švepsov djed.
„Istina o smrti emigranta Mirka Ćurića“
Vitez od “madraca” Anto Kovačević u svojoj knjizi „Čovjek i njegova sjena“ izdavača Kigen d.o.o. donosi prilog koji je je napisao Bože Vukušić o smrti emigranta Mirka Ćurića rođenog 05. ožujka 1932. godine u mjestu Korita u općini Tomislavgrad u kojem lažno optužuje djeda po majci Mirka Ljubičića Švepsa, Petra Ćurića, da je sudjelovao u pripremi ubojstva emigranta Mirka Ćurića u Minhenu 1969. godine. Formulacija o sudjelovanju u pripremi ubojstva emigranta postala je popularna kada je Krunoslav Prates zbog istih kvalifikacija osuđen na kaznu doživotnog zatvora.
Bože Vukušić u spomenutom tekstu navodi da je Mirko Ćurić emigrirao u Njemačku u travnju 1957. godine te da je postao jedan od najpovjerljivijih suradnika Mile Rukavine predsjednika organizacije „Ujedinjeni Hrvati Njemačke“.
Kao i većina novopridošlih emigranata, radio je teške fizičke poslove, a kad je uštedio nešto novaca, zajedno sa poznatim hrvatskim emigrantom Dragom Zupcem zakupio je i vodio gostionicu Mostar u Münchenu. Kada je Mirko Ćurić dana 09. travnja 1969. godine ujutro u 8 sati došao do gostionice, na ulaznim vratima je našao najlonsku vrećicu s otpacima. Ne sluteći ništa sumnjivo pokušao ju je ukloniti, no kada ju je dotaknuo, eksplozivna naprava je detonirala te mu raznijela obje šake i teško ozlijedila trbuh. Od posljedica eksplozije Mirko Ćurić je umro u minhenskoj bolnici.
Unatoč velikoj količini prikupljene povijesne građe vezane za okolnosti ubojstva Mirka Ćurića te mnoštva informacija koje su bile povezane s ljudima iz njegovog neposrednog okružja a koje su ukazivale na kompleksnost međusobnih odnosa osoba vezanih za organizaciju Ujedinjeni Hrvati Njemačke, Božo Vukušić nikoga ne optužuje za izvršenje ubojstva niti za davanje naloga da se Mirko Ćurić ubije nego je odlučio za sudjelovanje u pripremi ubojstva Mirka Ćurića optužiti Švepsovog djeda po majci Petra Ćurića i tako jednim udarcem riješiti dva problema. Osvetiti se Švepsu za prokazivanje neosnovanosti optužnice koju je Vice Vukojević podnio protiv bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića za nenamjensko trošenje novaca iz generalnog konzulata u Minhenu tijekom Domovinskog rata te diskreditirati Mirka Ljubičića Švepsa, aktualnog predsjednika HVIDRA-e Grada Zagreba među braniteljskom populacijom. Na slici primopredaje “zamračenih” vozila kupljenih novcem iz generalnog konzulata RH Minhen su Stipe Mesić i Mirko Ljubičić a iza njih su vozila BMW 520, Opel kadet i Opel omega. Vozila su bila kupljena tijekom rata za potrebe vojne pošte 3038 a glavni lobista za nabavu je bio Tomislav Kramarko, tadašnji šef kabineta predsjednika Sabora RH.
Zašto Vukušić mijenja tekstove u svojim knjigama?
U prilogu knjige Čovjek i njegova sjena Bože Vukušić donosi novija saznanja u odnosu na slične informacije koje je o ubijenim hrvatskim emigrantima objavio u knjigama Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva iz BiH iz 2002. godine i Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva. U navedenim knjigama a vezano za slučaj emigranta Mirka Ćurića, Bože Vukušić je napisao da je njemačka policija imala informacije da je Mirko Ćurić treći na listi za likvidaciju zbog ubojstva jugoslavenskog konzula u Minhenu Save Milovanovića. Shvativši u međuvremenu da je Savo Milovanović ubijen u Stuttgartu a ne Minhenu taj dio izbacuje i zamjenjuje ga tekstom usmjerenim na diskreditaciju Mirka Ljubičića i članova njegove obitelji.
Bože Vukušić u svom prilogu knjige “Čovjek i njegova sjena” namjerno izostavlja dijelove koje je u ranijim knjigama objavio o ubojstvima hrvatskih emigranata a u ovom slučaju o svjedočenju koje je Mirjana Kulenović-Deželić, udovica ubijenog istaknutog hrvatskog emigranta Nahida Kulenovića iz poznate zagrebačke obitelji Deželić njemu osobno dala u srpnju 1995. godine u Zagrebu o odnosu Mirka Ćurića i Nahida Kulenovića kada je izjavila da je Mirko Ćurić bio najbolji prijatelj Nahida Kulenovića, tada tajnika organizacije Ujedinjeni Hrvati Njemačke i sina ministra iz Pavelićeve vlade Džafera Kulenovića koji mu je kao svom najboljem prijatelju organizirao sahranu. Nahid Kulenović je bio istaknuta figura hrvatske emigrantske scene u Njemačkoj. Ovaj detalj je važan jer Mirka Ćurića dovodi u neposredno okružje u kome je djelovao dokazani suradnik Udbe Ivica Galić poznat i pod pseudonimom “Kiseljak”. Gospođa Mirjana Kulenović-Deželić je tada Vukušiću kao svjedok posebno iznijela svoje sumnje da je Ivica Galić, ubojica njenog supruga, imao ulogu i u ubojstvima Mile Rukavine i Mirka Ćurića.
U izjavi danoj novinaru Domagoju Toliću u Hrvatskom tjedniku objavljenom 30.10.2013. godine emigrant Drago Zubac zajedno s ubijenim Mirkom Ćurićem suvlasnik tadašnje minhenske gostionice Mostar navodi da je ta bomba bila namijenjena njemu osobno a ne Mirku Ćuriću: “Stavili su mi klasičnu bombu na vrata od stana, nedaleko od restorana, kafića, što sam ga držao zajedno sa svojim najboljim prijateljem. A upravo je on, Mirko Ćurić, tu poginuo. Odmah je stradao, bomba mu je teško oštetila trbuh. Bio je podrijetlom iz Tomislavgrada", svjedoči Drago. U izjavi za portal www.glasbrotnja.netnovinarki DanijeliŠakoti izjavio da mu je tijekom priprema Hrvatskoga proljeća poginuo najbolji prijatelj. Rekao je da je on tada trebao poginuti, ali je spletom okolnosti poginuo Mirko Ćurić. Rekao je da je on tada bio unutra u kafani gdje je radio. „Bomba je bila postavljena iza vrata, on je ušao i tako je aktivirao, samo sam Božjom voljom ostao živ. Gubitak prijatelja i zvjerski način na koji je ubijen ostavio je na meni traga za cijeli život“ - svjedočio je Drago Zubac sa suzama u očima.
Iz DJELOVODNIKA šefova bosansko-hercegovačke Udbe
Drago Zubac je bio predmetom operativne obrade mostarske Udbe…
Udbin pokušaj dezinformiranja...
Postavljanje bombe na vrata restorana Mostar u Minhenu 09. travnja 1969. godine može se također protumačiti i kao dio pripremnih radnji vezanih za Udbino ubojstvo ljotićevca Ratka Obradovića, urednika srpskog emigrantskog lista Iskra koji je ubijen u Minhenu 17. travnja 1969. godine na stazi između garaže i njegovog stana. Na Obradovića je iz automobila pucao čovjek star oko 35 godina iz pištolja kalibra 7,65 mm. Tu nije bilo dvojbe tko je cilj. Povezivanje ova dva događaja trebala su usmjeriti javnost u smjeru tumačenja navedenih događaja kao sukoba između srpske i hrvatske emigracije. Potvrdu za ovakav zaključak daje novinski članak objavljen u travnju 1969. godine u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom “Rat u emigrantskom podzemlju - SERIJA UBISTAVA SE NASTAVLJA” u kome su upravo na taj način protumačena ubojstva u Minhenu. U navedenom članku novinara Đ. Miloševića su ih čak pokušali dovesti u vezu sa suđenjem marokanskom ministru Ufkiru te sa smrću marokanskog sindikalnog lidera Ben Barkea.
Pitanje je zašto Vukušić ne navodi da su u neposrednom okružju Mile Rukavine, Mirka Ćurića, Drage Zupca i Nahida Kulenovića pored Ćurić Petra suradnika Udbe bila još barem dvojica drugih Udbaša (Ivica Galić – „Kiseljak“ i Ivan Bevanda „Imenjak“) od kojih je poznato da je Galić optužen da je kao njegov tjelohranitelj i vozač likvidirao Nahida Kulenovića te pobjegao u Jugoslaviju. Suradnik Udbe „Imenjak“ je bio zadužen za praćenje aktivnosti Drage Zupca. Navedeni Udbini suradnici su na gotovo dnevnoj bazi mogli promatrati sve aktivnosti Mirka Ćurića.
Božo Vukušić također zaboravlja spomenuti Udbinog suradnika Milana Doriča znanog i pod pseudonimima „Flora“, „Milan“ i „Hanzi“ za koga je u Hrvatskom tjedniku od 16. siječnja 2014. godine objavio da se u inkrimirano vrijeme preselio u Minhen te povezao s Antom Antikom Vukićem, koji je nakon likvidacije Mile Rukavine 26. listopada 1968. godine izabran za predsjednika HOP-ove organizacije u Njemačkoj „Ujedinjeni Hrvati Njemačke“ te vjerojatno svjedočio i događanjima vezanim za ubojstva Mirka Ćurića i Nahida Kulenovića.
Iz DJELOVODNIKA šefova bosansko-hercegovačke Udbe
Ćurić (Ivan) Petar, rođen 1938. godine u Koritima – suradnik Udbe
Švepsov djed nije ni teoretski mogao mogao imati veze s ubojstvom ženinog bliskog rođaka Mirka Ćurića
Švepsov djed Petar (Mije) Ćurić, rođen 1924. godine u Koritima, suprug je najbliže rođakinje ubijenog Mirka Ćurića i njegov dobar prijatelj, nije sudjelovao u pripremi spomenutog ubojstva niti je ikada bio na privremenom radu u Minhenu, a putovnicu kao i većina Hrvata u tim vremenima nije dobio legalnim putem. Kupio ju je posredstvom gospodina Ante Kneževića koji je šezdesetih godina prošlog stoljeća u Zagrebu na taj način pomogao mnogim Hrvatima.
Tko je misteriozni Petar Ćurić suradnik Udbe?
Zar Boži Vukušiću i Vici Vukojeviću koji su istraživali ubojstva UDBE i koji su u mnoštvu knjiga objavili gotovo sve materijale koje su imali o suradnicima tzv. UDBE, nije bilo čudno da nisu nigdje naišli na pisani trag da je Švepsov djed Petar (Mije) Ćurić rođen 1924. godine bio suradnik UDBE a da je isti optužen za sudjelovanje u pripremi ubojstva ženinog stričevića. Zar namjerno nisu htjeli vidjeti da su imali točne podatke o Petru Ćuriću koji se spominje kao osoba koja je bila na privremenom radu u Minhenu u vrijeme ubojstva Mirka Ćurića. Zar su zbog neke svoje paranoje ili bolesne želje namjerno propustili pogledati u materijale koje su posjedovali dugo godina a koje su tek nedavno javno objavili u knjizi DJELOVODNIK šefova bosansko-hercegovačke Udbe 1970.-1992. godina gdje se pod brojem 328 na 30. stranici navodi PETAR (IVANA) ĆURIĆ rođen 1938. godine u Koritima, Tomislavgrad kao suradnik „UDBE“ iz Mostara a koji je iz evidencije SURADNIKA brisan 13.11.1970. godine. Valjda su trebali taj podatak detaljnije provjeriti. Zar nisu trebali pokušati zaključiti da je osoba koja je u vrijeme brisanja iz evidencije imala samo 32 godine, „brisana“ jer je prestala potreba za njenim daljnjim angažmanom na praćenju predmeta praćenja „Mirka Ćurića“ jer je isti likvidiran.
Vukušić je ovim očito namjernim propustom nanio ogromnu štetu obitelji Petra (Mije) Ćurića rođenog 1924. godine a najviše problema je prouzrokovao najbližoj rođakinji ubijenog emigranta Mirka Ćurića, njegovoj stričevki Katici Ćurić, ženi Švepsovog pokojnog djeda Petra. Za one koji ne znaju što su to stričevići treba preciznije pojasniti da su ubijeni emigrant Mirko Ćurić i Švepsova baka Katica djeca dvojice braće a to vjerojatno nije bilo poznato Boži Vukušiću, jer da je, valjda bi se udostojio provjeriti svoju gnjusnu podvalu. Katičin brat Ante Ćurić je također bio emigrant koji se nakon odlaska u Njemačku više nije vraćao u Korita niti u Jugoslaviju. Katica Ćurić je nakon puštanja u opticaj spomenute laži „da je u pripremi ubojstva Mirka Ćurića sudjelovao njen suprug Petar (Mije) Ćurić“ bila izložena anonimnim prijetnjama smrću zbog kojih je jedno vrijeme morala promijeniti mjesto boravišta. Sva Petrova djeca, njih četvoro te članovi njihovih obitelji, koja su cijeli svoj radni vijek provela u inozemstvu ili tamo još uvijek borave bili su također izloženi strahovitoj poruzi i sramoti. Posebno je ovakva Vukušićeva laž i podvala bila usmjerena protiv Mirka Ljubičića Švepsa aktualnog predsjednika zagrebačke HVIDRA-e i pitanje zašto je Vukušić odradio takvu prljavu „rabotu“ od koje se ni Udba ne bi posramila.
Teške klevete
Iz navedenih i provjerljivih podataka razvidno je da je Bože Vukušić namjerno teško oklevetao djeda po majci Mirka Ljubičića Švepsa iako je dugo godina imao raspoložive podatke na temelju kojih je trebao zaključiti da su podmetanja o nečasnoj ulozi djeda Mirka Ljubičića u pripremi ubojstva emigranta Mirka Ćurića laž i da su rezultat zle namjere čiji je isključivi cilj bilo teško sramoćenje i diskreditiranje Mirka Ljubičića Švepsa aktualnog predsjednika zagrebačke HVIDRA-e i svih članova njegove obitelji.
Oklevetao je i navodnog švepsovog brata Jerka Ljubičića za opstrukciju istrage njemačkih pravosudnih vlasti oko istrage ubojstva emigranta Stjepana Đurekovića. Istina je da Jerko Ljubičić nije brat Mirka Ljubičića, no isto tako istina je da niko iz obitelji Ljubičić nije nikada opstruirao istragu o ubojstvu Stjepana Đurekovića.
Optužba da je Mirko Ljubičić Šveps imao veze s nečasnim makinacijama s donacijama hrvatskih iseljenika u Bavarskoj te da je zajedno sa Stipm Mesićem „zamračio“ nekoliko desetaka tisuća DEM također je laž. Navedena „zamračena“ novčana sredstva su završila u svrhu opremanja Hrvatske vojske za što su prvenstveno bila namijenjena a ne za nešto drugo. Hrvatska dijaspora je sakupljala novce za obranu zemlje i u tu svrhu su navedeni novci bili utrošeni.
Materijali koji potkrepljuju gore navedene tvrdnje kao i više informacija o ratu Udbe i “emigracije” možete pročitati OVDJE...
KOD PREDSJEDNIKA RH
Dana 24.12.2011. godine pomogli smo mnogobrojnu obitelj nastradalog branitelja Jove Filipovića.
Pomoć mnogobrojnoj obitelji Filipović u Blatnici - Prilog HTV-a
Piše: Sanjela Majdandžić
Nakon Večernjakove priče, brojni Hrvati pomogli obitelj iz Blatnice
Ispunila im se želja: Mama Božica za Božić puštena kući
Prikupili smo gotovo 30.000 kn, kupili četiri kreveta na kat, hladnjak, stol za 12 osoba...
Selo Blatnica pokraj Čazme bilo je premalo za silnu sreću koja se slila u skromuuukću blatnih zidova u kojoj je devetoro djece obitelji Filipović dočekalo majku Božicu (45) koju je Uprava kaznionice u Požegi pustila da blagdanski zatvorski dopust provede sa svojim najmilijima. A upravo su je oni s nestrpljenjem čekali gotovo pet mjeseci od kada je otišˇla na odslženje kazne zbog krađe, jer su ostali sasvim sami. Tata Jovo, hrvatski branitelj, poginuo je prije godinu dana, a od tada život ovu brojnu obitelj nije mazio. Koliko im je teško bilo bez roditelja, uz veliko odricanje i skrb najstarije sestre Josipe (20) i same samohrane majke jednogodišˇnje Lukrecije, pisali smo već ranije. Večernji list - više....
PODRŠKA ULASKU HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU
EURO TRAMVAJ
Tramvaj Hrvatska - EU
Tramvaj Hrvatska - EU
ČASOPIS MadeIN JE DANA 27. LIPNJA 2011. GODINE OBJAVIO INTERVJU S MIRKOM LJUBIČIĆEM. DONOSIMO DIO OBJAVLJENOG INTERVJUA.
Mirko Ljubičić: Gotovina je Račanu obećao da će prosvjed na Rivi biti miran
Šef zagrebačkeke HVIDR-e u razgovoru za madeIN iznosi nepoznate pojedinosti oko prosvjeda za Norca.
Autor: Dražen Klarić Foto: Arhiva
U razgovoru za novi broj časopisa madeIN Mirko Ljubičić zvani Šveps, aktualni predsjednik zagrebačke HVIDRA-e i dugogodišˇnji pripadnik tajnih službi otkriva do sada nepoznate detalje oko uloge generala Ante Gotvine u smirivanju strasti uzburkanih nakon optužnice protiv generala Mirka Norca.
Mirko Ljubičić, dragovoljac koji je u ratu dva puta ranjen, magistrirao je na političkim znanostima, a tema rada mu je bila troškovi ulaska Hrvatske u NATO. U nešto više od godinu dana kako je Ljubičić na njenom čelu zagrebačka HVIDR-a angažirala se na nizu akcija potpore ulasku Hrvatske u NATO i EU.
HVIDR-a Zagreb otkako ste Vi predsjednik najglasnija je u podršci ulaska Hrvatske u EU.
Ljubičić: Svaki se narod u svojoj povijesti ponekad suoči s velikim odlukama koje dugoročno odrede njegovu sudbinu. Odluka o jednoj takvoj odluci upravo dolazi pred hrvatski narod. Pitanje ulaska u EU je u ovom trenutku najvažnije vanjskopolitičko pitanje Hrvatske. To je pitanje izbora napretka i zajedničkog življenja sa svim europskim narodima ili pak pitanje izolacije i dugoročnog stagniranja društva.
Odlukom ulaska u Domovinski rat 1991. godine, branitelji su izabrali pravu stranu te će isto tako sada izabrati pravu stranu i podržati ulazak Hrvatske u EU. Mi, hrvatski branitelji smo prvi, pobjedom u Domovinskom, ratu stvorili preduvjete i dali podršku ulasku Republike Hrvatske u NATO savez, organizirali niz ozbiljnih okruglih stolova na tu temu, podijelili u višˇe godina nekoliki tisuća majica “Hrvatska-NATO” a jednu takvu poklonili njegovoj ekscelenciji Georgu W. Bushu koji nam se pismeno zahvalio te pustili u promet zagrebačkim ulicama “Nato tramvaj” kakav nema niti jedna zemlja članica saveza.
Nedavno smo počeli pripremati aktivnosti od strateškog značenja za našu zemlju a to je ulazak u EU te ćemo pozvati braniteljske udruge da načinimo “Euro tramvaj” te ga pustiti u promet krajem rujna a želja nam da nam se pridruže g. Ivo Josipović i gđa. Jadranka Kosor. Veseli me kao i većinu Hrvata ali i branitelja jednoznačna poruka Pape Benedikta XVI da je Hrvatska sastavni dio Europe te da se Hrvati ne trebaju bojati ulaska u EU.
Zašto u javnosti prevladava razmišljanje kako su branitelji protiv ulaska u EU?
Ljubičić: Jedan dio branitelja smatra da će nakon ulaska Hrvatske u EU ostati bez mirovina i invalidnina dok je veći dio braniteljske populacije za ulazak u EU. Niti jedna relevantna braniteljska udruga nije protiv ulaska u EU, te je stoga potrebno da ova Vlada kao i svaka buduća jamče njihovu zaštitu nakon ulaska u EU.
Treba li se prava branitelja jamčiti Ustavnim zakonom?
Ljubičić: Naravno.
Zašto?
Ljubičić: Veći dio prava je već definiran, međutim ono šˇto je najopasnije za branitelje i čega se oni boje je mogućnosti da im netko u budućnosti pokuša ponovno smanjivati stečena prava, mirovine i invalidnine. Zbog toga je Ustavni zakon važan.
Prije Gotovinina bijega iz Hrvatske dogodila se Riva. Vi ste bili uključeni u predaju Norca. Kako je tekla cijela akcija njegove predaje? Tko je bio sve uključen?
Ljubičić: Za Rivu je najzaslužnija Račanova Vlada jer je pridonijela stvaranju klime u kojoj su branitelji vidjeli opasnost od progona. Uvjeren sam da su branitelji tada poslali jasnu poruku ali i pokazali javnosti da su spremni preuzeti i kontrolirati rizične prosvjede kako bi obranili svoje ugled.
Niste mi odgovorili kako ste se Vi našli u cijeloj priči oko predaje Norca i smirivanja situacije u zemlji. Tko je iz Vlade tražio Vašu pomoć?
Ljubičić: Najzaslužniji za “mirnu Rivu” je general Ante Gotovina koji mi je rekao da poručim Premijeru Račanu da može mirno otići u Poljsku te neće biti nikakvih problema. Nije razbijena niti jedan boca. Nazvao sam na mobitel Račana i to mu prenio a on je uputio pozdrav Gotovini i svim braniteljima.
Gdje se skrivao Norac?
Ljubičić: Javne špekulacije da se skrivao u Hrvatskoj nisu točne. Uvjeren sam potpuno da je bio daleko od Hrvatske.
Kako je tekla sama akcije predaje?
Ljubičić: Norac je ušao u Republiku Hrvatsku iz jedne zapadne susjedne zemlje a Ivica Račan je bio u stalnom telefonskom kontaktu s Mirom Lacom.
Je li tih dana prijetila opasnost od pobune gardijskih brigada kako se pričalo?
Ljubičić: Situacija je bila naelektrizirana i potpuno nepredvidiva.
Mirko Ljubičić na polaganju vijenaca povodom Dana branitelja Grada Zagreba 30.05.2011. godine.
Dnevnik HRT-a 30.05.2011. g. u 12 sati.
Košulja u kojoj sam bio teško ranjen 29. kolovoza 1991. godine
Klikom na fotografiju vidjet ćete kako je izgledala iznutra.
Zagreb, 01. listopada 2010. godine
Pokušaj deložacije Jure Vukovića
Dana 01. listopada 2010. godine spriječili smo deložaciju našeg prijatelja i suborca Jure Vukovića.
U emisiji Vijesti u 14 sati, HRT 1 je donio vijest o pomoći HVIDRA-e Zagreb i njenog predsjednika Mirka Ljubičića u spriječavanju navedene deložacije Jure Vukovića.
Zagreb, 14. rujna 2010. godine
Šuškova avenija - Branitelji reagirali na inicijativu o promjeni naziva u Aveniju izviđača
Ako ratnom ministru Šušku uzmu ulicu – štrajk glađu i blokada
M. Knezović iz nadležnog odbora kaže da se Avenijom skreće pažnja s važnih tema.
Braniteljske strasti uzburkala je inicijativa koju su nedavno pokrenule nevladine udruge, Odbor za ljudska prava na čelu sa Zoranom Pusićem, Centar za mirovne studije i Documenta te Gradsko vijeće Maksimir, tražeći od skupštinskog Odbora za imenovanje ulica promjenu Avenije Gojka Šuška u Aveniju izviđača.
BRANITELJI NAJAVILI PROSVJEDE AKO SE PROMIJENI IME SPORNE AVENIJE U DRUBRAVI
Slučaj Avenije šušak za HVlDR-u je » Varšavska«
ZAGREB » Predstavnici udruga iz Domovinskog rata najavili su jučer u središnjici zagrebačke Hvidre štrajk glađu i blokadu prometa ako se promijeni ime Aveniji Gojka Šuška u Dubravi. 0 mogućem povratku starog imena Aleja izviđača presudit će SDP-ova većina u Gradskoj skupštini, a jedan od inicijatora bio je Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava (GOLIP).
- Nesporna je Šuškova uloga u nesretnoj epizodi oko rata u BiH, postojala je očita namjera da odcijepi jedan dio te države i pripoji ga Hrvatskoj. Osim toga, bivši predsjednik Mesić je nekoliko puta svjedočio da je upozorio Šuška na miniranje kuća Srbima, što nije imalo nikakve veze s ratnim operacijama. Šuška je zanimalo jedino je li miniranje bilo termički dobro izvedeno. Takav čovjek ne zaslužuje aveniju, tvrdi Pusić.
U HVIDR-i i desecima dragih udruga tvrde da ne postoje dokazi da je Šušak zataškavao ratne zločine ili sprječavao njihovo procesuiranje. Ako prosvjednici iz Varšavske mogu blokirati promet kao izraz građanskog revolta, zašto pitaju se, ne bi i oni. »Nećemo dopustiti promjenu, jer je u suprotnosti s Deklaracijom o Domovinskom ratu koju je još 2000. izglasao Sabor« - poručuju. No, čini se da socijaldemokrati uopće ne razmišljaju o promjeni barem ne u dogledno vrijeme. Predsjednik Odbora za preimenovanje ulica Marin Knežević (SDP), tvrdi kako se radi o podvali premijerke Jadranke Kosor, koja pred parlamentarne izbore zbija redove HDZ-ovih desnih birača, osjetljivih upravo na Šuškov lik i djelo.
Možda ćemo jednom i raspravljati o izmjeni imena te avenije, ali to će biti stvar naše političke odluke. Uskoro sigurno nećemo. Recept »meda, voća i Gojka Šuška za pobjedu na parlamentarnim izborana premijerki sigurno neće proći. Očekujem da se ministar Darko Milinović na najavljenom prosvjedu veže lancima odgovara Knezović.
I uz njegove tvrdnje da se radi o prozirnom političkom spinu predsjednik zagrebačke HVIDR-e Mirko Ljubičić Šveps nastavlja inicijativu za spas Časti ratnog ministra obrane. Već sutra organizira javnu tribinu o Šusku gdje je uspio okupiti do sad nespojivo društvo od Zorana Pusića i Žarka Puhovskog do ministra branitelja Tomislava Ivića, generala Josipa Tolja, Josipa Đakica i Miodraga Deme. „HVIDR-a kreće novim pravcem, potičemo civilizirani dijalog i baš zbog toga smo pozvali Zorana Pusica“ - kaže Ljubičić. Raspravu će voditi HTV-ov Goran Milić, a počinje sutra 16.09.2010. u 11h u prostoru HVIDR-e u Slovenskoj ulici.
B.ZEKIC
MOTORI, MOTORI, MOOOTTTTOOOOOORRRRRRIIIIIIIIIII!
Na proslavi Oluje u Kninu
Povodom obljetnice pobjedničke oslobodilačke akcije “Oluja ’95.”, predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipović je dana 23.07.2010. godine primio u posjet hrvatske ratnike koji su djelatno doprinijeli uspješnom oslobađanju Republike Hrvatske.
Rade Lasić, Zlatko Majić, predsjednik RH Ivo Josipović, Mirko Ljubičić i Stjepan Domljanić
Prenosimo članak Sanele Mandandžić iz Večejeg lista od 04.06.2010. g.
Predsjednik posjetio izložbu “Dani poslije” hrvatskih vojnih invalida
Josipović: Braniteljima treba dati sva prava koja zaslužuju
Ono što svakako treba napraviti, kaže Josipović, jest Zakon o objavi podataka iz registra branitelja, koji bi pomogao boljem položaju branitelja u društvu.
Foto: Željko Hladika/Pixsell
Piše: Sanela Majdandžić/VLM
Hrvatska treba dati braniteljima sva ona prava koja oni zaslužuju. Branitelji znaju da društvo ima limitirane mogućnosti, no nema novca kojim se stradavanje može platiti, izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon što je danas pogledao izložbu “Dani poslije” u organizaciji zagrebačke Hvidre na kojoj su izložene 43 fotografije ratna vojna invalida i njihovih ozljeda nastalih na bojištima diljem zemlje.
Dodao je kako treba inzistirati na tome da Hrvatska pomaže tim ljudima koliko god može te da postoji osjetljivost prema elementarnim potrebama koje oni imaju.
Na predsjednika je, kako je sam priznao, izložba ostavila jak dojam, zbog čega je pozvao hrvatsko društvo da promijeni retoriku prema vojnim invalidima i da se ne poziva na rezanje njihovih naknada i prava te da ih se ne naziva privilegiranim slojem.
Ono što svakako treba napraviti, kaže Josipović, jest Zakon o objavi podataka iz Registra branitelja.
- On bi definirao koji se točno podaci sa sigurnosnog aspekta mogu biti objavljeni, bilo bi to vrlo važno, doprinijelo bi koheziji u društvu te položaju branitelja - smatra Josipović koji je istaknuo kako podržava objavu Registra.
Nazočni vojni invalidi pozvali su predsjednika države da im se pridruži u nastojanjima da se stradalnike prestane smatrati privilegiranom elitom u hrvatskom društvu te da u idućoj akciji, u kojoj će više 7000 vojnih invalida u rujnu ove godine darovati krv, bude aktivan sudionik.
'Mi smo ponosni hrvatski ratnici, a ovo su naši stečeni privilegiji'
Dean Rostohar, Marijan Bišćan i Saša Šimić Damir Hoyka
Autor:Kristina Turčin
Izložbu na kojoj vojnici s ozljedama poziraju u uniformama otvorit će premijerka Kosor
ZAGREB - Četrdesetak ratnika, momaka koji su u dvadesetim godinama svoga života odlučili diskoklubove zamijeniti ratištem i braniti svoje obitelji, svoje prijatelje i svoju zemlju, fotografiralo se za izložbu “Dani poslije”, kojom u sklopu Hvidrina projekta “Privilegirani, povlašteni ili ponosni” žele društvu - ogoljelo i bez dodataka - jasno pokazati povlastice koje su u ratu stekli.
Predsjednik ZG HVIDR-e Ljubičić: Mora se poboljšati imidž Udruge u javnosti
Zajednica udruga HVIDR-a Grada Zagreba na redovnoj izbornoj Skupštini održanoj 13. svibnja, imenovala je novo vodstvo Udruge. Tako je novi predsjednik zagrebačke braniteljske udruge Mirko Ljubičić Šveps, koji je Antu Pandžića pobijedio dobivši 24 delegatska glasa, dok je Pandžić dobio devet.
Mr. sc. Mirko Ljubičić izabran za predsjednika zagrebačke HVIDR-e
Zajednica udruga HVIDR-a Grada Zagreba održala je dana 13. svibnja 2010. godine redovitu izvještajno - izbornu Skupštinu na kojoj je za novog predsjednika izabran mr. sc. Mirko Ljubičić. Za pukovnika Mirka Ljubičića je glasalo 24 a za bivšeg predsjednika poručnika Antu Pandžića 9 delegata.
Novoizabrani predsjednik će dužnost preuzeti s pravomoćnošću Rješenja Ureda za opću upravu.
HVIDR-a Trešnjevka objavila je ime svog kandidata za predsjednika HVIDR-e Zagreb:
Dana 19.travnja 2010.g. Predsjedništvo HVIDR-e Trešnjevka donijelo je odluku da je službeni kandidat za predsjednika HVIDR-e Zagreb ispred HVIDR-e Trešnjevka mr.sc. Mirko Ljubičić. Navedena odluka Predsjedništva HVIDR-e Trešnjevka donesena je jednoglasno.
Slijedom navedenog, molimo da se g. Ljubičiću, a u svrhu predstavljanja Temeljnim Udrugama HVIDR-e Grada Zagreba ustupi sva adekvatna logistička potpora. Također, molimo da se o svemu navedenom obavijeste javnost i mediji.
Svoj životopis i program g. Ljubičić je objavio na svojoj mrežnoj stranici www.mirkoliubicic.com, te je isto kao službeni kandidat već podijelio članovima HVIDR-e Trešnjevka. Molimo da se navedeno objavi na službenom internetskom portalu HVIDR-e Zagreb.To isto ćemo objaviti na portalima Udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Udruga HVIDR-a Trešnjevka
Okučani, 01. svibnja 2010. godine
Puk. Josip Đakić, predsjednik HVIDRE RH, Mirko Ljubičić pukovnik, Josip Klemm, predsjednik udruge Specijalne policije MUP-a RH
Bevanda-teški ratni invalid, general Drago Matanović, pukovnici Mirko Ljubičić i Josip Đakić, bojnik Andrija Kolobarić
Pukovnici: Antun Buzov, Mirko Ljubičić i Tomo Ćavar
Milan Bandić, Ivo Čović, Darinko Kosor, Zoran Komar, Miodrag Demo, Tatjana Holjevac, Marina Anić-Antić, Aleksa Bjeliš, Monsinjor Juraj Jezrinac i Mirko Ljubičić
K1 u Splitu
Bob Sap i Mirko Ljubičić
Imao sam čast predati pehar borcima polufinala K1 u Splitu: Rumunj i američki Švabo, tko je najbolji u Europi...
Dalmacija
Pukovnik Rade Lasić, Mirko Ljubičić i Miro Bulj
Ljubo Jurčić
Mirko Ljubičić
Ivo Josipović
Predsjednik
Tjednik NACIONAL u broju 737 od 29. prosinca 2009. godine donio je tekst o mračnim TAJNAMA i spletkama PRVOG KRUGA IZBORA i razlozima zbog kojih je Hebrang izgubio izbore u dijaspori.
Bandićev trijumf u BiH posljedica je utjecaja ratnih veterana koje je zaposlio u Poglavarstvu grada Zagreba i Holdingu
Citat dijela navedenog članka:
Ipak, bez obzira na možebitni Sanaderov utjecaj,činjenica je da Hebrang prvih mjesec i pol dana kampanje, do poziva za moblizaciju koji je članovima uputila Jadranka Kosor, nije uživao očekivanu logističku podršku HDZ-a. Dapače, u tom razdoblju dogodilo se više događaja koji su bili upravo suprotni od podrške, poput susreta Vladimira Seksa i Nadana Vidoševića nakon koncerta Josea Carrerasa u Zadru. Tada je navodno Seks Vidoševiću ponudio da bude službeni HDZ-ov kandidat, a kad su informacije o sastanku otkrivene u medijima, obojica su susret demantirali.
Drugi veliki neuspjeh zbog loše logistike, koji je Hebranga faktički stajao i izbornog poraza, HDZ je doživio u dijaspori. Gotovo polovinu glasova tamošnjih birača, inače tradicionalno odanih HDZ-u, ovaj put je osvojio Milan Bandić. Malo je poznato da je to posljedica višegodišnjeg rada ratnih veterana koje je Bandić zaposlio u Poglavarstvu grada Zagreba i Holdingu.
Među njima se ističu Miodrag Demo, nekadašnji zapovjednik u 1. Hrvatskom gardijskom zdrugu, Miro Laco, koji je kum Mirka Norca i član Poglavarstva zadužen za socijalnu skrb i branitelje, a treći je Mirko Ljubičić Šveps, bivši SIS-ovac, koji je zamjenik direktora Vodovoda i čistoće. Sva trojica su čvrsto povezani s brojnim braniteljskim udrugama, a Demo, koji je u ratu sudjelovao u gotovo svim važnim operacijama i invalid je Domovinskog rata, neupitni je autoritet među veteranima.
Prije dva mjeseca taj je trojac organizirao sastanak Milana Bandića i nekadašnjih zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane. Na tajnom sastanku održanom u ugostiteljskom objektu Kivi u okolici Gruda u Zapadnoj Hercegovini okupilo se 47 ratnih zapovjednika i istaknutih pripadnika HVO-a, koji su na sebe preuzeli brigu za Bandićevu kampanju u većinski hrvatskim krajevima Bosne i Hercegovine. Toga dana što se vidjelo na izbornim rezultatima Bandić je stekao premoć nad Andrijom Hebrangom, kandidatom HDZ-a, stranke koju podržava velika većina Hrvata u susjednoj državi.
Demo i Laco su koordinirali akciju, a posljednjih mjesec dana velik dio posla na terenu je obavio Mirko Ljubičić. Kako ne bi ispalo da tijekom radnog vremena sudjeluje u kampanji, uzeo je godišnji odmor i posljednjih mjesec dana u BiH agitirao za Bandića. Sva trojica bivših veterana uvjereni su kako će njihov kandidat u drugom krugu u dijaspori osvojiti više od 95 posto glasova.
U takvim okolnostima Hebrangu nije bilo lako voditi kampanju, no unatoč tome što u HDZ-u sada neuspjeh svog kandidata prikazuju kao urotu ostalih kandidata, činjenica je da su se među njima također dugo vremena vodili oštri sukobi u borbi za što bolji rejting, čak i mnogo oštriji od napada na samog Hebranga.
SUBORCI I PRIJATELJI
Pukovici: Mandić, Jacović, Ljubičić i Kozjak
Brig. Ivan Rašić, zapovjeadnik 8. gbr., stožerni brigadir Petar Bajan, zapovjednik Crnih mambi - 2. gbr.
Ratko Dragović - Klek, Ljubičić i Ivan Pšenica
Tomislavgrad: Gvardijan Mladen Rozić, Ljubičić, Milan Bandić i dr. Josip Perić
Povratak Francuza: Nakon 18. godina zajedno u Farkašiću, Prva bojna Gromova - Crne mambe
Pukovik Ivica Budimir - zapovjednik obrane Uskoplja, ratna legenda
General Zvonko Peternel (3 s lijeva) na proslavi Gromova
Uskoplje: pukovnik Miro Laco i njegov suborac s ličkog ratišta
Hrvati iz Kraljeve Sutjeske
Intervju Mirka Ljubičića Švepsa novinaru Novog lista Ladislavu Tomičiću objavljen dana 16. travnja 2009. godine na temu: “Zagreb i hrvatska brane se u Afganistanu”. Klikom na članak pričitajte odgovore na teška novinarska pitanja .
ZAGREB - PROSLAVA ULASKA HRVATSKE U NATO SAVEZ 16.04.2009. GODINE
REPUBLIKA HRVATSKA ČLANICA NATO SAVEZA
Položivši u srijedu, 1. travnja 2009. godine, u 15,47 sati po srednjeeuropskom vremenu, nacionalni instrument ratifikacije Sjevernoatlantskog ugovora u State Departmentu Sjedinjenih Američkih Država, Republika Hrvatska službeno je postala punopravna članica NATO-a.
Ulaskom u NATO Republika Hrvatska ostvarila je jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih i sigurnosnih ciljeva od svog osamostaljenja.
Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, mr. sc. Mirko Ljubičić, prof. dr. sc. Mladen Vedriš, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić i stožerni general Anton Tus
General Božo Budimir, bojnik Mirko Ljubičić i Stjepan Mesić u kabinetu predsjednika Sabora RH
General Mladen Markač i Mirko Ljubičić - prvo postrojavanje Vojne policije
Kardinal Josip Bozanić i Mirko Ljubičić
Još prijatelja...
Zagreb, 20.01.2009. godine
Predsjednik Zajednice udruga branitelja Zagrebačkog holdinga mr. sc. Mirko Ljubičić primio je od predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i velikog prijatelja Hrvatske, njegove ekscelencije George W. Busha, pismo zahvale povodom poklon majice:
HRVATSKA & NATO 2008.
To je veliko priznanje i podrška ovoj braniteljskoj udruzi vezano za njihove dosadašnje aktivnosti na promociji ulaska Hrvatske u NATO savez.
Branitelji Grada Zagreba okupljeni u Zajednici udruga branitelja Zagrebačkog holdinga (6 udruga) i Zbora braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba (32 udruge) u znak potpore na ulasku Republike Hrvatske u NATO savez na poseban način su ukrasili ZET-ov tramvaj. Tramvaj je izvana oblijepljen znakovljem NATO saveza, zastavama svih zemalja članica saveza te simbolima braniteljskih udruga iz Grada Zagreba. Na ovaj način, Zajednica udruga branitelja Zagrebačkog holdinga i Zbor braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba žele čestitati Božićne i Novogodišnje blagdane svim braniteljima iz Domovinskog rata te bivšim i sadašnjim djelatnicima HV, MUP-a, gradskim i državnim vlastima kao i građanima RH. Također upućujemo iskrene čestitke svim zemljama članicama NATO savez i Europske unije.
Hoće li SDP-ov kandidat na predstojećim izborima biti prof. dr. Ljubo Jurčić ili će ga za Predsjednika RH kandidirati građani?
Zagreb, Novinarski dom, 22. listopada 2008. godineOKRUGLI STOL na temu:Hrvatska-NATO, politički, vojni i gospodarski aspekti
Stožerni generali Anton Tus i Petar Stipetić, mr. sc. Mirko Ljubičić i prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila na Okruglom stolu o NATO-u
Zagreb, 19. rujna 2008. godine Otvaranje Katoličkog učilišta
Državni tajnik Svete stolice Tarcisio Bertone i Mirko Ljubičić
Nadbiskup Ivan Devčić, kardinal Tarcisio Bertone i Mirko Ljubičić
Okučani 01. svibnja 2010. godine
Požeški biskup monsinjor dr. Anton Škvorčević i mr.sc. Mirko Ljubičić
Sportski prijatelji
Moj prijatelj Fedor Emalianenko je pobijedio Bretta Rogersa - Fight Video - Strikeforce - Full Version - 08.11.2009.
Fedor Emelianenko najjači čovjek na svijetu i Mirko Ljubičić Šveps nakon borbe protiv Cro Copa u Saitama areni - Tokio - Japan
Alistair Overeem i Mirko Ljubičić prije Overeemove borbe protiv Cro Copa 23.09.2008. g.